Brusnik

Brusnik – nalaz rimskog nadgrobnog spomenika i antičko naselje Selište

Prvi dokazi da su Rimljani živjeli na pakračkom području pojavili su se u travnju 1913. godine u Brusniku. Tada je na oranici Stojana Drekovića pronađen nadgrobni spomenik izrađen od žutog pješčenjaka. Spomenik se danas čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu i sastoji se od natpisnoga polja s tekstom, edikule s portretima (kućnog svetišta s portretima), zabatnog dijela te vrlo istaknutoga kruništa. U sredini kruništa nalaze se dvije glave jedna iznad druge, a sa svake strane jedan lav s ovnovom glavom u kandžama. Na središnjem dijelu spomenika prikazan je vojnik s pojasom, mačem i štitom. Uz njega je žena s kapom na glavi i ogrlicom oko vrata te s pticom u rukama.

Tekst na spomeniku glasi: D(is) M(anibus)/Aur(elii) Nasonis militis/leg(ionis) IIII. Flaviae Antoni/nian(ae) et Priscae Tato/5nis matri. Meroriam/pasuerunt. Proculus(?) et/Proclianus.et. Provin/cialis. Maximianifi/li.

Spomenik su očito podigla četiri sina: Aurelius Proclus, Proclianus, Provincialis i Maximianus svojoj majci Prisci, kćeri Tatona, i njenom mužu Aureliju Nasonu, vojniku IV. Legije Flavije Antoninijane. Priscin otac je imao ilirsko ime Tato, pa je ona vrlo vjerojatno bila ilirsko-keltskog roda. Aurelije Naso je očito bio iz ovoga kraja te je stupio u IV. legiju Flaviju Antoninijanu u vrijeme Marka Aurelija ili Septimija Severa na prijelazu 2. u 3. stoljeće, pa se tako datira i ovaj vrijedni spomenik iz Brusnika. Tragom toga spomenika otišla je arheologinja Sokač-Štimac na lokalitet zvan Selište, gdje se na obližnjim brežuljcima nalazilo mnoštvo kamenja koje je obraslo grmljem.

Na istom je mjestu pronašla bazu rimskog stupa od žučkastog pješčenjaka dimenzija 65 x 53 x 50 x 46 centimetara i 15 centimetara visine. Uz njega je bilo još vidljivo i kameno opločenje te mnoštvo klesanaca i drugog kamenja. Arheologinja je stoga zaključila da se ovdje nalazila veća villa rustica, rimsko seosko imanje.

IZVOR:
D. Sokač-Štimac, ”Najstarija prošlost Pakraca i njegove okolice” u: Pakrac 1945.-1975., Pakrac 1978,34, 35;
V. Hoffiler i B. Saria, Antike Inschriften aus Jugoslavien, Noricum und Pannonia Superior, Zagreb 1938, 273, 274;
V. Herman Kaurić, Krhotine povijesti Pakraca, Slavonski Brod 2004, 26-28.
Filip Škiljan, Katalog kulturno-historijskih spomenika zapadne Slavonije