Bučje

Bučje – pravoslavni parohijalni hram Vaznesenja Gospodnjega

U selu Bučje, koje se nalazi ne trećini puta između Pakraca i Požege, stajala je do Drugog svjetskog rata stara crkva Vaznesenja Gospodnjeg. Julije Kempf opisuje smještaj ovoga nekad lijepog sela:
”Na oblom razvođu Orljave i Pakre mali je planinski zaravanak, gdje se nehotice odmaraju i konji i putnici, kad putuju tvrdom državnom cestom od Požege do Pakraca i obrnuto. Tu se okupilo nekoliko kuća sela Buča uz cestu i po brdu i po dolu. Svima gospoduje stara pravoslavna crkva Svetog Spasenja (Vaznesenja Gospodnjega) iz godine 1755., lijepa jednokatnica osnovne škole i tik do nje župnički dvorac. Sav je prostor okićen voćkama i granatim starim drvećem, pod kojim nađe narod za blagdana i crkvenih godova ugodna hlada. Tu se zapjeva pjesma i povede na tratini kolo, da sve ore brdo i planina. S uzvisine puta i ispred crkve pruža se krasan vidik na gorske oranice i šume, po kojima se razasula što vidljiva, što skrivena sela Ožegovac, Branešci i Budići sa sjevera, a Jakovci, Kričke, Rogulji s dalekim Cicvarama, Bjelajcima i Cikotama s juga. Pravi su tu gorani, gotovo sami Srbi, stražari najviših kosa Psunja, a bave se ponajviše ratarstvom i gajenjem krupne i sitne stoke.”

Crkva se nalazila na južnoj strani ceste Pakrac-Požega, a predstavljala je jedan od vrednijih spomenika crkvenog graditeljstva u pakračkom kraju. Sagrađena je na mjestu starije crkve 1762. godine i isprva je bila posvećena Svetom Nikoli. Na ikonostasu je stajalo 46 ikona. Hram je obnovljen 1895. godine. Crkvu su srušili ustaše na dan Svetoga Save 1942. godine.254a Tom je prilikom srušen i parohijalni dom. Poslije Drugog svjetskog rata crkvene vlasti su postavile na crkvištu krst i ploču s natpisom da je tu postojala pravoslavna crkva. Svake godine na Spasovdan se ondje okupljalo okolno stanovništvo na narodnom zboru. Lokalni SUBNOR je uklonio ploču, a na mjestu parohijalnog doma podignut je velik zadružni dom čije ruševine i danas stoje. Crkvena općina je kupila na licitaciji bivšu zgradu ambulante čiji je jedan dio preuređen u bogomolju. Selo Bučje je nakon događaja 1991. i akcije Bljesak svedeno na nekoliko kuća srpskih povratnika.

U okolini Bučja se vrlo vjerojatno nalazilo prapovijesno naselje, o čemu svjedoči nalaz kamene sjekire pronađene 1889. godine.

IZVOR
D. Kašić, Srpska naselja i crkve u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 2004, 308; J. Kempf, Oko Psunja, Zagreb 1998, 25 i bilješke uz tekst, X, XI.. Iskaz Đorđe Jakovljević (r. 1931 g.), Jakovci (Bučje)
V. Herman Kaurić, Krhotine povijesti Pakraca, Slavonski Brod 2004, 8.